Studentski pokret kandidatima: bez izjava za osam medija
Poruka poslaničkim kandidatima Studentske liste poimenično navodi osam medija i obuhvata pisane i usmene izjave. Mreža MFRR istog dana upozorila na odmazdu prema novinarima.

Studentski pokret poslao je 27. oktobra poruku kandidatima za poslanike sa liste „Studenti pobeđuju“ u kojoj traži da niko ne daje izjave za osam poimenično navedenih medija. Na spisku su Alo, Kurir, Srbija danas, Politika, Večernje novosti, Blic, Prva i B92, a zabrana, prema tekstu poruke koji je objavio N1, obuhvata pisane i usmene izjave, na bilo koju temu i na bilo kom mestu, uključujući ulicu.
Poruka stiže dva dana posle izbora od 25. oktobra, na kojima je pobedila Studentska lista. Konačne rezultate proglašava Republička izborna komisija, pa se ishod ovde ne iznosi brojkama.
Šta piše u poruci kandidatima
Studentski pokret je kandidatima uputio sledeći zahtev:
„Molimo vas da niko ne daje bilo kakve izjave, niti pisane, niti usmene, na ulici ili bilo gde, na bilo koju temu tabloidima i prorežimskim televizijama: Alo, Kurir, Srbija danas, Politika, Večernje novosti, Blic, Prva, B92“
Poruka je upućena svim poslaničkim kandidatima s izborne liste, a izvori koje je redakcija pregledala ne navode kojim kanalom je stigla ni ko je potpisuje. Mediji sa spiska su u njoj označeni kao tabloidi i prorežimske televizije, što je formulacija autora poruke.
Kako studenti obrazlažu zabranu
Razlog stoji u istoj poruci, u rečenici koju N1 prenosi u celosti:
„Ti ljudi su do juče pisali tekstove da smo ustaše i teroristi, a sada menjaju stranu“
Tako Studentski pokret obrazlaže zašto se osam medija sa spiska izuzima. U tekstovima koje je redakcija pregledala nema odgovora nijednog od njih, pa njihovo stanovište za sada nije poznato.
Šta je istog dana poručio MFRR
Evropski mehanizam za brzo reagovanje na ugrožavanje slobode medija (MFRR) oglasio se istog dana zajedničkim saopštenjem, koje je objavila Evropska federacija novinara. Pobedu Studentske liste ocenio je kao priliku za temeljne reforme medijskog sistema, ali je upozorio da promena vlasti „ne sme da dovede do političke odmazde prema medijima i novinarima“.
U saopštenju se navodi da je tokom 2026. godine pre izbora dokumentovano 157 napada i drugih incidenata koji su pogodili 261 novinara i medij, dok je u celoj 2025. zabeleženo 209 incidenata. Među incidentima na dan izbora su napad na novinare Mihaila Stojkovića i Jelenu Stojković na biračkom mestu u Pavlovcu i napad na troje novinara Blokade Info na Bežanijskoj kosi. MFRR je kritikovao i odluku Srpske napredne stranke da novinarima N1, Nove, Danasa i Radara uskrati akreditacije za izbornu noć u sedištu stranke.
Mreža je osudila i upad demonstranata u prostorije televizije Informer posle izbora, gde je došlo do verbalnog sukoba sa zaposlenima i prekida programa. Prema saopštenju, zastrašivanje novinara nije prihvatljivo bez obzira na uređivačku politiku medija, a pozivi studentskog pokreta na smirivanje situacije su pozdravljeni.
Šta MFRR traži od buduće vlasti
Partneri MFRR-a traže da Srbija uspostavi mehanizme koji sprečavaju bilo koju vlast da regulatorna ovlašćenja, javni novac, državna preduzeća i vlasničke strukture u medijima koristi za nagrađivanje poslušnih i kažnjavanje kritičkih redakcija. Zahtevaju nezavisnost Regulatornog tela za elektronske medije i javnih servisa, posebno RTS-a, reformu državnog oglašavanja i nezavisne istrage svih napada na novinare, uključujući one iz prethodnih godina. Od Evropske unije traže da slobodu medija postavi među prioritete u odnosima sa Srbijom.
Saopštenje su potpisali Evropski centar za slobodu štampe i medija, Evropska federacija novinara, Free Press Unlimited, ARTICLE 19 Europe, Međunarodni institut za štampu i Osservatorio Balcani Caucaso Transeuropa. U zaključku upozoravaju:
„Reforme ne smeju postati instrument političke odmazde niti omogućiti da postojeće strukture kontrole nad medijima samo pređu u druge ruke“
Iz MFRR-a su poručili i da se ovi problemi „ne mogu rešiti jednostavnom zamenom političkih aktera koji imaju uticaj na medije“.



