Ormuski moreuz kao teritorija SAD, Teheran odbacio najavu
Donald Tramp je na skupu u Njujorku najavio da će Ormuski moreuz proglasiti teritorijom Sjedinjenih Američkih Država, a Teheran odgovorio da će se prolaz otvarati samo po iranskoj komandi.

Ormuski moreuz, uzan prolaz kroz koji je pre rata išlo oko 20 odsto svetske isporuke nafte i preko čijeg statusa se danas prelama cena sirove nafte na tržištu sa kojeg se snabdevaju i uvoznici u Srbiji, prvi put je sinoć iz Vašingtona spomenut kao moguća američka teritorija. Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izneo je tu najavu u petak, 14. avgusta, u Centru za obuku i obaveštajni rad Policijske akademije okruga Naso u Garden Sitiju, u državi Njujork, pred okupljenim predstavnicima policijskih službi.
“Pošto završimo sa porazom Irana, koji je veoma teško poražen, uskoro ću proglasiti Ormuski moreuz teritorijom Sjedinjenih Američkih Država.”
Rečenicu je, prema opisu sa skupa, izgovorio uz smeh. Do sada je američka administracija govorila o kontroli plovnog puta, o blokadi i o naplati prolaza, ali ne i o pripajanju samog moreuza.
Šta je tačno najavljeno, a šta se već dešava
Najava nema formu odluke: nije objavljen ni akt, ni rok, ni pravni osnov. Ona ipak dolazi posle niza poteza koji idu u istom smeru. Tramp je prošlog meseca predložio da Sjedinjene Američke Države postanu čuvar plovnog puta i da pri tom naplaćuju 20 odsto na robu koja kroz njega prođe. Pravni stručnjaci na taj predlog uzvraćaju istim argumentom: međunarodno pravo štiti slobodan prolaz trgovačkih brodova, pa bi svaka takva naplata bila protivpravna.
Iran saobraćaj kroz moreuz ograničava od 28. februara, od početka rata, tvrdeći da jedan deo prolaza ulazi u njegove teritorijalne vode. Vašington je u međuvremenu uspostavio sopstvenu blokadu i ove nedelje otvorio vatru na teretni brod za koji je tvrdio da pokušava da stigne do iranskih luka. Na skupu u Garden Sitiju Tramp je tu blokadu opisao kao uslugu ostatku sveta i kao, kako je rekao, zid od čelika.
Nekoliko sati ranije, u 13.53 u vazduhoplovnoj bazi Džoint Bejs Endruz, isti predsednik je odbacio primedbe porodica mornara i ocenio da devetomesečno raspoređivanje nosača aviona nije ni približno dovoljno dugo. Reč je o nosaču Abraham Linkoln, koji je u misiji sa preko 10.000 poletanja aviona i koji tek treba da bude smenjen nosačem Džordž Vašington. Vršilac dužnosti sekretara Mornarice Hung Kao posadu je u saopštenju branio ovako:
“Nema sumnje da su naši mladići i devojke gurnuti do svojih granica, ali nikada nisu slomljeni.”
Iranski odgovor stigao pre zore
Teheran je reagovao u ranim jutarnjim satima u subotu, i to preko zamenika ministra spoljnih poslova za pravna i međunarodna pitanja Kazema Garibabadija, koji se oglasio na mreži X.
“Ormuski moreuz ne može biti prisvojen tvitom, niti nosačem aviona, niti izdavanjem naredbe, niti predizbornim govorom.”
U istom nizu objava Garibabadi je otišao korak dalje i formulisao ono što je zapravo iranska pregovaračka pozicija u pitanju oko kojeg pregovori o prekidu vatre i stoje:
“Ormuski moreuz je bio iranski, jeste iranski i ostaće iranski; ovaj moreuz će se zatvarati i otvarati samo po iranskoj komandi.”
Izbor sagovornika nije slučajan. Garibabadi pokriva pravni resor, a Teheran spor namerno vraća na teren međunarodnog prava, gde američka najava nema uporište.
Napadi na brodove se nastavljaju
Dok se razmenjuju izjave, saobraćaj kroz prolaz trpi. Brod kompanije ADNOC napadnut je u petak uveče pri prolasku kroz moreuz, bez povređenih. To je treći napad na plovilo te emiratske kompanije za nedelju dana, a od februara je napadnuto ukupno 15 njenih brodova. O prethodnom slučaju iz te serije pisali smo kada je Abu Dabi za napad u Ormuskom moreuzu optužio Teheran.
Rat se u istom danu osetio i severnije: iznad Erbila su u petak ujutru, između 2.17 i 2.25 po lokalnom vremenu, oborena tri drona. Nasuprot tome, Irak je od 1. avgusta izvezao dva miliona barela nafte dnevno, najviše od početka rata, što pokazuje da se deo regionalnog izvoza prilagodio novim rutama i da pritisak na moreuz nije jednako pogodio sve isporučioce.
Zašto je ovo važno za Srbiju i region
Srbija u ovom sporu nema ulog u vidu brodova ni luka, ali ima ulog u ceni. Svaka najava koja dovodi u pitanje ko upravlja prolazom kroz koji je išla petina svetske nafte prenosi se na cenu sirove nafte, a odatle na cenu goriva na domaćem tržištu. Postoji i drugi sloj, manje vidljiv a trajniji: ako se prihvati logika da se plovni put može proglasiti tuđom teritorijom ili naplatiti, menja se pravilo koje male i kopnene države štiti više nego velike, a to je slobodan prolaz.
Najava iz Garden Sitija stigla je usred kampanje za međuizbore u novembru, na skupu čija je svrha bila podrška republikanskim kandidatima, u trenutku kada anketa Univerziteta Kvinipijak s kraja jula pokazuje da se 60 odsto američkih birača protivi vojnoj akciji protiv Irana. Tramp je i ranije govorio o širenju američke teritorije, u inauguracionom govoru 2025. godine opisao je zemlju kao naciju koja raste, pa je pritisak usmerio ka Kanadi i Grenlandu.
Sledeći konkretan datum nije diplomatski nego vojni: smena nosača aviona i dolazak Džordža Vašingtona u region. Do tada, moreuz ostaje ono što je i bio od februara, pregovaračko sredstvo obe strane i najskuplja tačka na mapi svetske trgovine.



