Pupovac o paležu kod Zadra: zli ljudi biraju

Položaj srpske zajednice u Hrvatskoj vratio se u prvi plan posle hapšenja četvoro ljudi osumnjičenih za podmetanje požara u zadarskom zaleđu, a Milorad Pupovac, predsednik Samostalne demokratske srpske stranke i poslanik u Hrvatskom saboru, sazvao je u utorak vanrednu konferenciju za novinare u sedištu Srpskog narodnog vijeća u Zagrebu. Poruka je imala dva dela: osudu samog dela i optužbu da se hapšenje trojice hrvatskih državljana srpske nacionalnosti u pojedinim medijima pretvara u obračun sa celim narodom. Za Beograd, koji poziciju Srba u Hrvatskoj prati kao stalnu stavku bilateralnog odnosa, to je prvi put ovog leta da se sezona požara u Dalmaciji prelila u međunacionalnu temu.

Pupovac je najpre izrazio saučešće porodici mlade žene iz Bosne i Hercegovine koja je stradala u požarima, kao i vatrogascima i civilima koji se leče u bolnicama. Zatim je, kako je rekao, u ime poslanica svoje stranke Anje Šimprge i Dragane Jeckov, najoštrije osudio palež.

“Vatra ne bira, kao što nije birala Draganu Antešević na području Omiša. Nerazumni ljudi ne biraju, zli ljudi biraju. Ovih četvero na zadarsko-benkovačkom području palili su i potpaljivali po selima, i po selima koja su većinski hrvatska i po selima koja su većinski srpska. U jednom od tih sela, a to su Biljane, živi jedan od osumnjičenih za potpaljivanje. To što su bili alkoholizirani u ovim okolnostima, neka sud odlučuje kako će to tretirati. Što se nas tiče, učinili su veliku štetu svojem zavičaju, narodu kojem pripadaju i, u konačnici, sebi samima.”

Dragana Antešević stradala je u požaru na području Omiša. Pupovac je dodao da ne želi da prejudicira ishod istrage i da utvrđivanje odgovornosti nije posao stranke nego istražnih organa.

Šta je policija utvrdila na deset lokacija?

Konferencija je usledila pošto je Policijska uprava zadarska okončala kriminalističko istraživanje i objavila saopštenje sa detaljima koji do ponedeljka nisu bili poznati. Osumnjičeni su tri hrvatska državljanina srpske nacionalnosti, stari 46, 45 i 42 godine, i 33-godišnja državljanka Poljske.

Sumnja se da su po prethodnom planu i međusobnom dogovoru 14. i 15. avgusta upaljačem izazvali požare na deset lokacija, sa ciljem da dovedu u opasnost život i imovinu velike vrednosti na štetu većeg broja stanovnika Zadarske županije. Policija je nabrojala mesta:

• Bili Brig, gradski predeo Zadra
• Zemunik Donji i Zemunik
• Galovac
• Donje Biljane
• Zapužan
• Zagrad
• Lišane Tinjske
• Škabrnja
• Benkovac

Pretresom domova, drugih prostorija i vozila, po nalogu sudije istrage Županijskog suda u Zadru, od 42-godišnjaka je oduzeta poluautomatska puška sa 44 komada municije, a od 46-godišnjaka pištolj i više mobilnih uređaja. Kao do sada dokazana šteta navedeni su jedno potpuno izgorelo parkirano vozilo na Bilom Brigu, vlasništvo 53-godišnjaka, i 43 potpuno izgorela stabla maslina u maslinjaku 48-godišnjeg vlasnika, između Škabrnje i Zemunika Donjeg. Uviđaji se nastavljaju, pa je konačan iznos štete otvoren.

Do hapšenja je došlo posle dojave građana. Bračni par koji se automobilom kretao prema Škabrnji video je u mraku mali plamen uz put, muž ga je ugasio bocom vode, a žena je zapamtila registarsku oznaku automobila pored njih i pozvala broj 112. Dojava je stigla 15. avgusta posle 20 časova, a policija je ubrzo locirala i zaustavila vozilo zadarskih registarskih oznaka sa četvoro putnika.

Terorizam kao mogućnost, ne kao kvalifikacija

Osumnjičeni se za sada terete za teško krivično delo protiv opšte sigurnosti, a krivična prijava je dostavljena Opštinskom državnom odvjetništvu u Zadru. U slučaj se uključio i Ured za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala, zbog sumnje da bi u pozadini moglo biti krivično delo povezano sa terorizmom. Glavni državni odvjetnik Ivan Turudić izjavio je da drugačija pravna kvalifikacija nije isključena, ali dokazi za nju nisu javno izneti, a motiv nije utvrđen. Index navodi da je svima određen jednomesečni istražni zatvor zbog opasnosti od ponavljanja dela, jednom i zbog opasnosti od bekstva, jer uz hrvatsko ima i državljanstvo Srbije.

Potpredsednik Vlade i ministar odbrane Ivan Anušić rekao je u ponedeljak da svako ko svesno podmeće požar zaslužuje najstrože sankcije i da to, po njegovoj oceni, graniči sa ozbiljnim krivičnim delima, možda i sa terorizmom, jer se troše resursi Oružanih snaga, vatrogasne zajednice i civilnog društva.

Zakonski okvir je širok. Za izravno izazivanje požara predviđena je novčana kazna od 2.000 do 20.000 evra ili zatvor do 60 dana, a kada je prouzrokovana veća materijalna šteta ili su ugroženi životi, zaprećena kazna ide do 15 godina zatvora.

Drugi požar, onaj na mrežama

Deo izlaganja Pupovac je posvetio onome što je nazvao vrstom požara koja se javlja svakog leta.

“A to su ljudi koji na društvenim mrežama i u pojedinim medijima u Republici Hrvatskoj šire najprije famu, a onda nakon toga mržnju i pozive na nasilje, ne protiv pojedinaca koji su mogući počinitelji, kao što su ovi na benkovačkom i zadarskom području, nego protiv cijeloga naroda. Neovisno o tome je li riječ danas o Srbima ili sutra o nekom drugome, to je nezdravo za društvo.”

Pretvaranje požara u priliku da se raspiruje verska i međunacionalna mržnja nazvao je piromanstvom, s namerom i s posledicama, i pozvao institucije da ne čekaju nego da podnose prijave.

Kao protivtežu je naveo konkretan podatak. Samo 15. avgusta su na tri lokacije u Šibensko-kninskoj županiji dobrovoljna vatrogasna društva iz Ervenika i Kistanja gasila zajedno sa društvima iz Skradina, Knina, Šibenika, Kijeva, Dubravica i Rupa.

“Gasili su i na područjima na kojima žive Srbi, gdje su također na više lokacija planuli požari. Kao što su, bez razlike, zajedno sa svojim kolegama Hrvatima gasili i na područjima gdje pretežno žive Hrvati.”

Oko jednog broja se izvori razilaze. Dnevnik prenosi da je Pupovac rekao da se od 2004. broj požara u Hrvatskoj povećao za 8,6 odsto, dok Index citira da se radi o porastu od 8,6 odsto u razdoblju od 2004. do 2005. godine. U oba slučaja je zaključak isti: opasnost neće proći sama od sebe, pa je Vladi upućen poziv da pokrene poseban program zaštite od požara, od uređenja zemljišta i puteva do opreme za dobrovoljna vatrogasna društva.

Istraga se nastavlja, a sledeći rok je istek jednomesečnog istražnog zatvora. Do tada će se znati i da li ostaje kvalifikacija dela protiv opšte sigurnosti ili spis prelazi u nadležnost Ureda za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala.