Putin zaustavio napade na Kijev, stižu Vitkof i Kušner
Ruski predsednik naredio je prekid vazdušnih napada na Kijev na tri dana uoči dolaska američkih izaslanika Stiva Vitkofa i Džareda Kušnera u Moskvu, a Zelenski pristao da Ukrajina ne gađa Moskvu.

Ruski predsednik Vladimir Putin naredio je da narednih tri dana ne bude vazdušnih udara na Kijev, dok je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski pristao da Ukrajina do ponedeljka ne gađa Moskvu. Odluka je doneta u subotu, 5. septembra, uoči dolaska specijalnog izaslanika Donalda Trampa Stiva Vitkofa i njegovog zeta Džareda Kušnera u rusku prestonicu, a već sutradan i u Kijev, prvi put u ovom pregovaračkom krugu da dvojica Amerikanaca u istom putovanju obilaze obe zavađene prestonice. Za Srbiju, koja evropski put vodi uz zadržane veze sa Moskvom, svaki pomak u pregovorima o okončanju rata u Ukrajini menja tempo kojim Brisel meri spremnost čitavog regiona za članstvo, jer se pitanje usklađivanja sa sankcionim režimom prema Rusiji vraća na sto čim se pregovori pokrenu.
Vitkof i Kušner sleteli su u subotu na aerodrom Vnukovo, gde ih je dočekao Kiril Dmitrijev, Putinov izaslanik za investicije. Kao i na ranijim sastancima, Putina su pratili spoljnopolitički savetnik Jurij Ušakov i sam Dmitrijev, koji je Amerikance sa aerodroma odveo na ručak, a zatim u Kremlj. Na početku razgovora ruski predsednik je zahvalio Trampu na angažovanju i situaciju u Ukrajini ocenio teškom.
“Razumejući da ulazi u tešku situaciju, on ipak ne prestaje sa naporima da pomogne u postizanju dogovora i da da svoj doprinos rešavanju rusko-ukrajinskog sukoba”, rekao je Putin.
Malo pre nego što je sastanak počeo, portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je za rusku agenciju Tas da je Putin doneo odluku o prekidu.
“Putin je naredio da tri dana ne bude udara na Kijev”, rekao je Peskov, dodajući da prekid počinje u ponoć po lokalnom vremenu i da je vezan za pripreme za sutrašnju posetu američke delegacije Kijevu.
Zelenski je u subotu popodne razgovarao sa američkom delegacijom u Moskvi, i posle tog razgovora najavio recipročan potez ukrajinske strane.
“Od sada do kraja subote, kao i u nedelju i ponedeljak, Ukrajina je spremna da se uzdrži od udara na Moskvu, i očekujemo da Rusi urade isto u vezi sa Kijevom”, izjavio je Zelenski.
Sudeći po saopštenjima obe strane, dogovoreni predah odnosi se samo na dve prestonice. Napadi na ostale delove Ukrajine te noći su nastavljeni.
Napadi uoči dolaska izaslanika
Poslednja noć pre dolaska američke delegacije bila je jedna od najintenzivnijih u poslednjim nedeljama. Rusija je iz Rostovske i Voronješke oblasti lansirala balističke rakete i 167 napadnih dronova, tipa Šahed, Geran i lažnih meta, od kojih je oko polovina bila mlazno pogonjena. Ukrajinsko vazduhoplovstvo saopštilo je da je 128 dronova oboreno ili potisnuto.
Ruski napadi su, prema rečima šefa vojne uprave Dnjepropetrovske oblasti Oleksandra Hanže, ubili petoro i ranili petoro ljudi u industrijskom postrojenju u toj oblasti. Među poginulima su bili bravar, električar, vodoinstalater i mašinista. Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da je te noći gađalo dva metalurška postrojenja u oblasti, opisujući ih kao snabdevače ukrajinske vojne proizvodnje metalnim proizvodima. Naslov izveštaja agencije AP tog dana govorio je o četvoro poginulih u ruskim napadima na Ukrajinu, dok isti tekst dalje navodi upravo ovih petoro žrtava iz pogona u Dnjepropetrovsku. Razliku agencija nije objasnila.
U Kijevskoj oblasti ranjene su dve osobe, a u Mikolajivskoj oblasti muškarac star 72 godine i devojka od 17 godina, pošto su ruski dronovi gađali tržni centar. Na ruskoj strani granice, u Belgorodu, ukrajinski napadi su ranili tri osobe, među njima i devojčicu od 14 godina.
Da li je ovo primirje?
Ne, dogovor pokriva samo napade na Kijev i Moskvu i traje tri dana, dok se borbe na frontu i udari na ostale gradove nastavljaju bez prekida. Zelenski je optužio Rusiju da je baš uoči poseta izaslanika namerno gađala aerodrome u Kijevu i Borispolju, gde bi trebalo da sleti avion američke delegacije.
“Očigledno, ovi ruski udari na aerodrome su reakcija na razgovore i pripreme za moguće korišćenje aviona američke strane za putovanje u Ukrajinu. Uzeli smo u obzir ovaj ruski potez i sledeće nedelje ćemo prilagoditi svoju operaciju u ruskom vazdušnom prostoru, koji je postao opasan zbog naših dronova i raketa u vazduhu. Naravno, sa naše strane nema i neće biti pretnji po diplomatiju”, napisao je Zelenski na društvenim mrežama.
Napad na aerodrome došao je samo dan posle drugog udara na prestonicu, kada je ruski dron u petak pogodio zgradu Bezbednosno obaveštajne službe Ukrajine (SBU) u centru Kijeva, o čemu smo ranije pisali.
Vitkof i Kušner u Moskvu su stigli prvi put od januara, kada su takođe razgovarali sa Putinom u Kremlju. U Kijevu do sada nisu bili nijednom u ovom pregovaračkom krugu, a Zelenski je najavio da ih očekuje u nedelju. Tramp je u petak nagovestio da Vašington sprema nov, konkretan predlog za okončanje rata, ali detalje nije izneo. Angažovanje Vašingtona poslednjih šest meseci je slabilo, otkako je pažnja američke administracije bila usmerena na rat sa Iranom.
Izvor blizak Kremlju, koji je govorio pre nego što su objavljene vesti o dolasku izaslanika, rekao je da Putin i dalje namerava da osvoji dodatnu teritoriju.
“Nema šanse za dogovor oko linije fronta dok Putin ne završi obezbeđivanje preostalog dela Donjecke oblasti”, rekao je izvor, dodajući da je ruski predsednik, na osnovu izveštaja svojih komandanata, uveren da će se to desiti do kraja godine.
Zapadni vojni analitičari takvu mogućnost ocenjuju malo verovatnom, jer Rusija napreduje sporim tempom. Ukrajina odbija da preda teritoriju koju je uspešno branila po visoku cenu i takve uslove smatra kapitulacijom. Kremlj je u petak ponovio da stav koji je Putin izneo pre dve godine, da Ukrajina ustupi celu teritoriju četiri oblasti koje Rusija smatra svojim i odustane od plana o članstvu u NATO, ostaje nepromenjen.
Rat je u petoj godini, linija fronta duga je oko 1.250 kilometara i poslednjih meseci se gotovo nije pomerala. Da li će poseta Kijevu u nedelju doneti više od tri mirna dana nad dve prestonice, zavisi od predloga koji Vašington najavljuje, a čiji sadržaj za sada nije poznat ni u Moskvi ni u Kijevu.



