Posle Vučićeve najave ostavke opozicija bez dogovora
Predsednik Aleksandar Vučić najavio je ostavku za nekoliko nedelja i otvorio trku za termin izbora, dok opozicija još nema jedinstven nastup, a Brisel, prema pisanju Politika, planove za Srbiju stavlja na čekanje.

- Predsednik Aleksandar Vučić najavio je da će za nekoliko nedelja podneti ostavku i otvoriti put vanrednim izborima.
- Opozicija na sastanku nije postigla dogovor o nastupu, dok devet stranaka, prema Miroslavu Aleksiću, podržava jednu listu sa studentima.
- Studenti u blokadi za sada odbijaju zajednički nastup i najavljuju sopstvenu listu kada izbori budu raspisani.
- Prema pisanju lista Politiko, EU koraci ka Srbiji biće odloženi do izbora, koji bi mogli biti 12. jula ili od oktobra do kraja novembra.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će za nekoliko nedelja podneti ostavku i time otvoriti put vanrednim izborima, poručivši da su ovo njegovi poslednji dani na čelu države. Najava je pala pred Vučićevim pristalicama i odmah promenila politički kalendar, jer se sada pitanje ne svodi na to hoće li izbora biti, nego kada tačno.
Vučić je ranije precizirao dva moguća termina. Prvi je 12. jul, drugi je širi prozor od oktobra do kraja novembra. Predsednik je naveo da će se pri odluci voditi, kako je rekao, državnim interesima i situacijom u zemlji i svetu. Time je loptu prebacio na opoziciju i studente, koji vanredne izbore traže više od godinu dana, a sada moraju brzo da odgovore na pitanje kako izlaze pred birače.
Zašto opozicija ne može da se dogovori?
Odgovor je za sada, kratko rečeno, da ga nema. Na sastanku opozicionih stranaka nije postignut dogovor o zajedničkom nastupu. U kuloarima se pominju tri scenarija: jedinstvena lista svih, uži proevropski blok ili podrška studentskoj listi. Svaki od njih ima svoje zagovornike i svoje protivnike, a vreme za usaglašavanje se topi.
Dragan Đilas poručuje da pitanje Srbije u Evropi u praksi znači smenu Aleksandra Vučića, čime unapred povezuje spoljnopolitički kurs sa promenom vlasti. Miroslav Aleksić navodi konkretniju računicu, da devet stranaka podržava jednu listu zajedno sa studentima. Ta dva iskaza pokazuju gde je težište rasprave: oko toga da li opozicija ide kao blok ili se cepa na više kolona, što bi u proporcionalnom sistemu moglo da rasprši glasove.
Studenti u blokadi, koji su najviše i gurali zahtev za vanrednim izborima, za sada ne pristaju na zajednički nastup sa strankama. Najavljuju da će sopstvenu listu objaviti tek kada izbori budu zvanično raspisani. Ta odluka menja svaku računicu, jer bez studenata proevropski blok ostaje slabiji, a sa njima kao odvojenom listom otvara se pitanje kome će pripasti glasovi nezadovoljnih građana.
Brisel čeka rasplet
Domaća neizvesnost dobila je i međunarodni odjek. Prema pisanju lista Politiko, planovi i koraci Evropske unije prema Srbiji biće odloženi dok se ne održe izbori. Drugim rečima, Brisel ne želi da povlači poteze prema Beogradu dok se ne zna ko će sedeti za pregovaračkim stolom posle glasanja.
Za vlast, ovakvo čekanje nije nužno loša vest. Odlaganje evropskih koraka do izbora daje dodatni argument da je stabilnost prioritet i da se krupne odluke ne donose u prelaznom periodu. Za opoziciju, poruka iz Brisela je dvosekla. S jedne strane potvrđuje da EU izbore vidi kao prekretnicu, s druge otkriva da će konkretni pomaci morati da sačekaju rezultat koji tek treba izboriti na terenu.
Ono što se već sada vidi jeste da je Vučićeva najava ostavke pomerila sve strane iz komfora. Vlast dobija inicijativu i kontrolu nad tempom, opozicija dobija priliku ali i pritisak da se konačno usaglasi, a studenti ostaju najnepredvidiviji činilac. Naredne nedelje pokazaće da li će se opozicioni blok sklopiti ili će izbori zateći više razjedinjenih kolona. Verujete li da će opozicija do raspisivanja izbora uspeti da se dogovori o zajedničkom nastupu?



