Vujić: Srbija tražila transfer Mladića na VMA, ne kuću
Ministar pravde Nenad Vujić kaže da Srbija nije tražila puštanje Ratka Mladića kući, već transfer na Vojnomedicinsku akademiju, pošto je Mehanizam odbio uslovno puštanje iz humanitarnih razloga.

Ukratko:
- Ministar pravde Nenad Vujić izjavio je 22. avgusta da Srbija nije tražila puštanje Ratka Mladića kući, nego njegov premeštaj na Vojnomedicinsku akademiju u Beogradu
- Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove odbio je 14. maja zahtev za uslovno puštanje iz humanitarnih razloga, ali je odlučio da porodici maksimalno olakša posete
- Vujić navodi da je dvoje od petoro sudija ipak glasalo za puštanje iz humanitarnih razloga
Ministar pravde Nenad Vujić oglasio se 22. avgusta povodom odluke Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (MMKS) kojom je odbijen zahtev za uslovno puštanje Ratka Mladića iz humanitarnih razloga. U pisanoj izjavi je precizirao da Srbija nikada nije tražila da bivši komandant Vojske Republike Srpske bude pušten kući, nego da dobije mesto na Vojnomedicinskoj akademiji u Beogradu, uz sve uslove nadzora koje bi Mehanizam odredio.
Odluku o odbijanju zahteva odbrane donela je 14. maja predsednica Mehanizma Grasijela Gati Santana. U obrazloženju je navela da medicinski nalazi Mehanizma pokazuju da je Mladić, koji ima 84 godine, u završnoj fazi života i da u zatvorskoj bolnici ima trajnu i multidisciplinarnu negu.
“Na osnovu informacija preda mnom, nisam ubeđena da humanitarni i saosećajni obziri nalažu Mladićevo oslobađanje”, navela je Gati Santana u odluci od 14. maja.
Vujić se sa tom ocenom ne slaže kada je reč o mestu lečenja, iako ne osporava medicinski nalaz.
“Republika Srbija ne može zanemariti činjenicu da je, prema medicinskim nalazima samog Mehanizma, general Ratko Mladić u završnoj fazi života”, naveo je ministar pravde u pisanoj izjavi.
Šta je Srbija zapravo tražila od Mehanizma?
Prema Vujićevim rečima, zahtev Beograda nikada nije glasio na puštanje na slobodu, nego na organizovan medicinski transfer. Srbija je, kaže on, iskazala spremnost da Mladiću obezbedi kontinuiranu institucionalnu medicinsku i palijativnu negu na Vojnomedicinskoj akademiji, a zauzvrat prihvatila nadzor, redovno medicinsko izveštavanje Mehanizmu, ograničenja kretanja i sve druge uslove koje bi telo sa sedištem u Hagu smatralo potrebnim.
Mehanizam je u svojoj odluci ipak otišao korak dalje od dotadašnje prakse: odredio je da se porodici Ratka Mladića maksimalno olakšaju posete. Vujić tu odluku pozdravlja, ali je smatra nedovoljnom.
“Pozdravljam odluku Mehanizma da se porodici maksimalno olakšaju posete, ali poseta umirućem članu porodice nije isto što i mogućnost da poslednje dane provede uz znatno veću i trajniju blizinu svojih najbližih u bolnici u Srbiji”, naveo je ministar.
Ministar posebno ističe da odluka o odbijanju zahteva nije bila jednoglasna.
“Činjenica da je dvoje od petoro sudija podržalo puštanje iz humanitarnih razloga, govore o ispravnosti navoda koje sam izneo u pismu Mehanizmu”, naveo je Vujić.
Ministarstvo pravde je saopštilo i da će Srbija nastaviti da insistira na poštovanju osnovnih ljudskih prava, kao i na preispitivanju odluke od 14. maja bez odlaganja.
Presuda iz 2017. i dosadašnji tok slučaja
Ratko Mladić je 2017. godine pravosnažno osuđen na doživotni zatvor zbog genocida i zločina protiv čovečnosti počinjenih tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine. Suđenje pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju počelo je 16. maja 2012, a izvođenje dokaza trajalo je više od četiri godine. Veće je zasedalo tokom 530 dana suđenja, saslušalo je 592 svedoka i razmotrilo gotovo 10.000 dokaznih predmeta.
Za genocid u Srebrenici na doživotni zatvor je osuđen i bivši predsednik Republike Srpske Radovan Karadžić, dok su u istom postupku izrečene i tri dodatne doživotne kazne. Nadležnost nad izvršenjem tih presuda od tada je prešla na Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove, telo koje je nastalo kao naslednik Haškog tribunala i koje odlučuje o svim zahtevima vezanim za uslove izdržavanja kazne, uključujući i zahteve za uslovno puštanje iz humanitarnih razloga.
Odgovor na pitanje da li će Mehanizam pristati da preispita odluku od 14. maja, i pod kojim uslovima, za sada nije poznat. Ministarstvo pravde nije najavilo rok do kog očekuje odgovor, niti je saopštilo da li će Beograd podneti novi, formalni zahtev za transfer na Vojnomedicinsku akademiju.



