Bitkoin iznad 64.000 dolara, Sitigrup obara prognozu
Bitkoin je vraćen iznad 64.000 dolara na slabijim podacima sa tržišta rada u SAD, ali Sitigrup po drugi put ove godine seče dvanaestomesečnu ciljanu cenu, sada na 82.000 dolara.

- Bitkoin je prešao 64.000 dolara (oko 64.033), uz nedeljni rast od približno 6,3 odsto, pošto su slabiji podaci o zaposlenosti u SAD smanjili strah od zaoštravanja politike Feda.
- Sitigrup je snizio dvanaestomesečnu prognozu bitkoina na 82.000 dolara sa 112.000, a etra na 2.240 sa 3.175 dolara, što je drugi rez u četiri meseca.
- Iz bitkoin ETF fondova je u junu povučeno oko 4,5 milijardi dolara, najgori mesec od njihovog lansiranja početkom 2024.
- Spot ETF fondovi su 2. jula zabeležili neto priliv od 221,7 miliona dolara i prekinuli desetodnevni niz odliva.
Bitkoin je u toku nedelje vraćen iznad 64.000 dolara, na oko 64.033, uz rast od približno 6,3 odsto, pošto su slabiji podaci o zaposlenosti u Sjedinjenim Državama smanjili strah da će Federalne rezerve dodatno zaoštriti monetarnu politiku. Ista ta slika, u kojoj tržište kupuje na lošijim makro brojevima, ne deli se, međutim, sa bankarskim analitičarima: Sitigrup je istovremeno po drugi put ove godine oborio svoju dvanaestomesečnu prognozu najpoznatije kriptovalute.
Nova ciljana cena bitkoina kod te banke iznosi 82.000 dolara, sa prethodnih 112.000, dok je prognoza etra spuštena na 2.240 sa 3.175 dolara. Reč je o drugom rezu u razmaku od svega četiri meseca: u martu je Sitigrup već snizio istu projekciju sa 143.000 na 112.000 dolara. Raskorak između trenutne cene na tržištu i ciljne cene banke sužava se, ali smer u kome analitičari gledaju ostaje suprotan kratkoročnom oporavku.
Zašto banka seče prognozu dok cena raste?
Sitigrup kao razloge navodi slabije prilive u berzanski trgovane fondove (ETF) i neizvesnost oko američkog zakona o kriptoimovini, poznatog kao CLARITY Act, koji je zaglavljen u Senatu. Za institucionalni novac regulatorni okvir nije tehnički detalj nego uslov ulaska: dok se u Vašingtonu ne zna kako će digitalna imovina biti tretirana, veliki fondovi drže kapital po strani.
Brojevi to potvrđuju. Iz bitkoin ETF fondova je tokom juna povučeno oko 4,5 milijardi dolara, što je najgori mesec od njihovog lansiranja početkom 2024. godine. Kada glavni kanal kojim je institucionalni kapital ušao u bitkoin počne da radi u suprotnom smeru, procena fer vrednosti se pomera naniže, bez obzira na to što dnevna cena reaguje na makro vesti. Upravo tu leži razlika: tržište trguje na kratkoročnom raspoloženju, a banka modeluje tok kapitala na godinu dana.
Vredi razlikovati oporavak cene od oporavka priliva. Skok iznad 64.000 dolara vođen je očekivanjima o blažoj politici Feda, dakle spoljnim faktorom, a ne povratkom novca u same fondove. Sve dok se odliv iz ETF proizvoda ne preokrene u trajniji priliv, rast cene ostaje ranjiv na svaku promenu tona iz američke centralne banke.
Šta znači zaokret od 2. jula
Ipak, postoji i signal na drugu stranu. Spot bitkoin ETF fondovi su 2. jula zabeležili neto priliv od 221,7 miliona dolara i time prekinuli desetodnevni niz odliva. Jedan dan ne pravi trend, ali prekid dvocifrenog niza povlačenja pokazuje da tražnja nije nestala, već je čekala povoljniji makro okvir.
Za investitore koji prate srpsko i regionalno tržište, poruka je dvoslojna. Sa jedne strane, cena reaguje brzo i nervozno na svaki podatak o zaposlenosti i inflaciji u SAD. Sa druge, dugoročnu putanju i dalje presudno određuje regulativa i ponašanje velikih fondova, a tu je Sitigrup jasno signalizirao oprez. Banka time ne tvrdi da bitkoin pada, već da je gornja granica za narednih godinu dana niža nego što je ranije procenjivala.
Ostaje pitanje čiji se odgovor neće videti u dnevnom grafikonu: da li je zaokret od 2. jula početak povratka institucionalnog kapitala ili samo predah pre novog talasa odliva, i da li vas više vodi kratkoročna cena ili godišnja procena banke?


