Šangajska lista: Univerzitet u Beogradu ispao iz prvih 500
Univerzitet u Beogradu je na Šangajskoj listi prvi put posle četiri godine ispao iz prvih 500. Siniša Mali i Ana Brnabić odgovornost pripisuju blokadama i rektoru Vladanu Đokiću.

Univerzitet u Beogradu prvi put posle četiri godine nije među 500 najbolje rangiranih visokoškolskih ustanova na svetu. U izdanju Šangajske liste za 2026. svrstan je u grupu od 501. do 600. mesta, a reakcije iz vrha vlasti stigle su 15. avgusta, sa istom ocenom: odgovorni su blokade fakulteta i rektor Vladan Đokić.
Prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija Siniša Mali oglasio se objavom na Instagramu.
Porazna mi je, tužna i zabrinjavajuća činjenica da je Beogradski univerzitet, nakon prošlogodišnjih blokada, pao na Šangajskoj listi, tako da se sada nalazi u grupi univerziteta od 501. do 600. mesta
Mali je pad opisao kao ishod koji ima jasnu adresu. “Ovo je direktna posledica svega onoga što su tokom prošle i ove godine radili blokaderi i rektor Univerziteta Vladan Đokić”, naveo je ministar.
Predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić reagovala je istog dana na mreži X i poruku proširila na ceo sistem visokog obrazovanja.
Nažalost, ovo verovatno neće biti kraj, jer će se naši univerziteti teško oporaviti od nerada i javašluka koji je Đokić uveo kao pravilo.
Brnabić je uz to nabrojala ulaganja države u obrazovanje od 2014. godine:
- četiri naučno-tehnološka parka
- tri nova naučna instituta
- nove zgrade fakulteta na više univerziteta
“Žao mi je što je političar Đokić morao da uništi Univerzitet u Beogradu kako bi građani Srbije, crno na belo, videli šta su blokaderi i on uradili od našeg društva”, poručila je predsednica parlamenta. Zamerila mu je i to što ne odgovara na pozive medija da rezultat objasni.
Kako sam Univerzitet čita rezultat
Sa Studentskog trga stigao je mirniji ton. Univerzitet u Beogradu saopštio je da kontinuitet plasmana na Šangajskoj listi potvrđuje njegovu međunarodnu prepoznatljivost i da rangiranje vidi kao podsticaj za dalji rad na naučnoistraživačkom učinku, međunarodnoj saradnji i uslovima za razvoj novih generacija istraživača. Iz te ustanove podsećaju i da na plasman utiču kvalitet obrazovanja i nastavnog osoblja, uz istraživački učinak.
Na to obrazloženje Brnabić je odgovorila novom objavom. “To što su lošije rangirani za njih predstavlja podsticaj? Da vode zemlju, njima bi svaka zatvorena fabrika, svako smanjenje plata i penzija, svaki poraz Srbije predstavljao podsticaj da tako nastave”, napisala je.
Rektor Đokić se povodom rangiranja nije oglasio.
Šta se zapravo meri na Šangajskoj listi?
Rangiranje ne meri broj studenata ni broj fakulteta, nego naučnu produkciju. Univerzitetski profesor Vladimir Vuletić naveo je da su kriterijumi za mesto na toj listi pre svega vezani za objavljivanje radova i njihovu citiranost, a da za kvalitetne radove treba mir i kontinuitet u radu. Beogradski univerzitet ove godine nema nijednog istraživača u grupi visoko citiranih naučnika, što je dodatno spustilo skor.
Poređenje sa ranijim izdanjima pokazuje da pad nije počeo ove sezone. Pre deset godina Univerzitet u Beogradu bio je rangiran u grupi od 201. do 300. mesta, dakle dva stepenika iznad današnjeg. Sličan smer beleži i lista Centra za svetska rangiranja univerziteta: 2021. godine bio je na 348. mestu, a 2025. na 387.
Sukob vlasti i rektora traje mesecima. Vlada Srbije ga je ranije razrešila članstva u jednom upravnom odboru, a Đokić je za to vreme ostao glavna meta kritika iz vladajuće koalicije.
Na vrhu Šangajske liste nema promena, prvo mesto zadržao je Harvard. Među prvih 100 univerziteta nalazi se 16 kineskih.
Uz sve reakcije, ni iz Vlade ni sa Univerziteta nije stigla najava konkretnih koraka koji bi Beogradski univerzitet vratili u grupu prvih 500.



